Tipografski rječnik

Tipografski rječnik

poravnanje ( alignment ), isključivanje teksta
Uređivanje teksta počinje definiranjem izgleda poravnavanja lijevog i desnog ruba. Tipografi tu aktivnost nazivaju “isključivanje teksta”. Naša praksa nejčešće dizajnira tekst razvučen na “puni format” (justified) sa poravnatim stupcima s lijeve i desne strane.
Uobičajna su još tri načina isključivanja:
“u lijevo” - s lijeve strane je poravnat tekst a s desne strane je nazupčena linija, “u desno” - s lijeve strane je neredoviti početak a desna strana je poravnata, “u “u sredinu” - i s lijeva i s desna je tekst “jednako nazupčen” sa centrirnim redcim.
Posljdna tri načina najčešće su slagana bez dijeljenja riječi sa jednkim bjelinama među riječima u cijelom tekstu. Taj razmak se određuje alatima .. a po starim pravilima je jenak širini slova “n” (kurentno pimo) i “N” (verzalno pismo). Sadašnja praksa ima nešto vći razmak a određuje ga grafički urednik. Puni format bi obavezno imao aktiviran program za dijeljenje riječi.

Dijeljenje riječi ima samo jdan razlog: Postići podjednake razmake između riječi na cijeloj tranici.
O isključivanju i njenim iznimkama se još govori u poglavljima: “čitljivost teksta”, “centrirani tekst”, “tekst oko ilustracije”, “uređenje naslova”, “podrezivanje”, “spacioniranje” , “dijeljenje riječi”.

ascender
Dio na kurentnim slovima k, b, d, h, t koji se izdiže iznad gornje linije koju određuju slova a, c, e, m, n, o, r....

linija teksta (baseline)
zamišljena linija na kojoj “leži” većina slova. Slika slova može imati dijelove ispod te linije - v. descender.

osnovni font / tekst (body tekst)
Veličina i vrsta pisma u publikaciji kojim je rješena tipografija večine tekta. Maksimalna čitljivost, funkcionalnost i prilagodba sadržaju. Za knjižno čitanje s udaljenosti oko 30 cm slova su najčešće veličine od 10 do 12 točaka pismovnog reza bez proširenja, nisu kurzivna, nisu podebljan, nemaju nikakve efekte naglašavanja ili ukrašavanja.

poludebelo, debelo slovo (boldface)
Oblik pisma tamnijeg reza. Koristi se za isticanje unutar tekst ili u naslovima, podnaslovima.

Kurzivna slova
Nagnuta slova 12 stupnjeva od vertikale s elemntima rukopisnog oblika. Posebno su dizajnirana slova a, b, f, g.
Elektronski kurziv su slova koja su matematički nagnuta lijevo ili dsno a dizajn, pismovni rez, deformacije su ostale istim kao orginalno slovo. Kurzivna pisma su manje čitljiva pa se upotrebljavaju za naglašavanje, isticanje, pekid ritma čitanja najčešće u osnovnom (body) fontu.

predznak (bullet)
Točka, crtica, kvadratić ili drugi poseban karakter koji se stavlja na početak retka, nabrajanje, naglašavanje novog podnaslova, naglašavanje slijedećeg retka s izuzetnim sadržajem.

vrh ili kapa slova (cap height)
Visina slike verzalnog pisma kao kod slov A, B, C, Z. mjerena od linije tksta. Slika slova može biti već ili manja od prostora između linije tekst i kape slova kao što naprimjer imaju slova Ž, Č, Ć, Š a ponekad i slova J.

centrirai tekst (center)
Tekst ima jednake udaljenosti slijeva i desna obziom na cjelokupni blok teksta ili s obzirom na stranico. Može biti s izjednačenom lijevicom i desnicom a postoji i varjanta s nazupčeim lijevim i desnim stranicama. usprave. Posebno je slaganje s izjednačenim gornjim i donjim bjelinama obzirom na cijelu stranicu. Primjena je najčešća u naslovima, podnaslovima a nije ga uputno miješati a tekstom koji je iključen u lijevo ili u desno.

karakter, kod slovnog znaka (character, sharacter cod)
Riječ “karakter” se u tipografiji koristi u različitim značenjima.
U kontekstu moderne kompjutorske obrade teksta podrzumijevamo šifru smještaja slovnog znak unutar tablice fonta. Tako su za slova a, d, B, R respektivno pozicije 65, ...... u decimalnom rasporedu odnosno u heksa rasporedu su to 40, ............. Najčešće su kodovi razmješteni u 8-bitnom rasponu - bajtu, (256 položaja). Različiti oprativni sutavi nastoje ujednačiti pozicije kodova. Ne američko i ne englsko područje različito kodira nacionalne znakove što je posebno izražen problem za odnose Macintosha i Windowsa. Opširnija diskusija i raspored naših znakova vidi: “UNICOD”, “CRO karakteri”.

sužena slova (condensed)
Uža verzija fonta ili sužavanje slova. Koristi se u uređenju teksta kada naprimjer želimo ugurati više slova u redak ili stisnuti veći tekst na ograničen postor stranice.

kontrast pismovnog reza (typographic contrast)
1. Fontovi imaju vlastito zacrnjenje. Unutar familije razlikuju se svjetli, normalni, poludebeli, debeli sa dodacima “ultra”. Za često upotrebljavane fontove (times, helvetica, futura...) razvilo se i desetak nijansi kontrasta.
2. Familije fonta međusobno se razlikuju po odnosu uzlaznog, silalaznog i spojnog poteza unutar slova. Temeljni oblici pisma imaju odnose: 1/1 do 1/4 za renesansnu antikvu, 1/4 do 1/9 za baroknu (prelznu) antikvu, 1/9 do 1/30 za klasicističku antikvu. Tehnički oblici (grotesk, egiptijana, itlijena) imaju minimalne razlike debljine poteza unutar slova.

descender
Dio slike slova ispod linije teksta najčešće kod kurentnih slova kao naprimjer g, j, p, q y. U nekim oblicima pisama, descendere imaju verzalna slova J, Q.
Pi font (dingbats)
Oblici pisma koji predstavljaju ideogramske znakove: matematički znakovi, opis tehničkih opojmova, crtice, strelice, .....

dpi
Kratica za “točke po inču”. Zbog upotrebe pojma “točka” ova kratica ima različito značenje za primjenu u tisku, skaniranju, prikazu na ekranu, U nekim slučajevima je “točka” poistovječena sa “pikslom”.

inicijalno slovo (drop cap)
Početno verzalno slovo odlomka. Obično je to slovo veće ili iz drugog fonta ili je to slovo iz ukrasnog pisma. Nastoji s naglasiti početak novog sadržaja.
točkice (ellipsis)
Prikaz propuštenih riječi najčešče j označen s tri točkice ili crtice. Obično nakon nabrajanja sličnih, samo po sebi jasnnog skupa pojmova.

Četverac (EM), polučetverac (en), četvrtinka
Kvadratni prostor u kojem je definirano slovo. Kada odredimo veličinu pisma (type size), odredili smo veličinu četverca. Slika slovnog znaka je najčešće unutar četverca. Najčešća visina slike verzalnog slova (X-verzal) je oko 70% četverca, kurenta oko 50% (x-kurent), descendera oko -22%. Kod pisma Times te su veličine: 68%, 47% i -21%. U pismu Arial, ti su odnosi: 72%, 52%, -21%. Kod rukopisnih oblika su ti odnosi veoma različiti. Monotype corsiva ima te vrijdnosti: 59%, 47%, -26%. U ovom pismi je i ascender viši od slike vrha verzala; 68%.

Sa četvercem se određuje širina svakog slova zajedno sa bjelinom do slijedečeg slova, početak slike slova, završetak slike slova. Premda je slika slova u večini slova smještena unutr četverca, neki znakovi mogu biti ili djelomično ili cijeli izvan četverca odnosno izvan njegove definicije. Naprimjer, matematički znak sume i integrala izlaze iz okvira četverca a neki akcenti su zbog praktičnog pisanja u potpunosti ispred četvrca.
Pola širine četverca primjenjuje se samo na širinu slova. Najčešći slovni znak: razmak među riječima, je za mnoga pisma određen polučetvercem a to je i širina slova N. Crtice koje označavaju prekid među rečenicam su širine četverca (em dash) a crtice među brojkama ili prefiksi su širine polučetverca (en dash). Četvrtinka je razmak koji se koristi za male razmake kao naprimjer u definiranju bjeline u formuli sin x, cos x. Taj razmak se u mnogim programima za pisanje teksta ne može definirati.

familija fonta (family)
Fontovi se grupiraju u familije a međusobno se razlikuju po pismovnom rezu i kontrastu, izvedenoj deformaciji: poludebelo, kurzivno, tanko, usko, ... Uniformnost dizajniranja dokumenta postiže se upotrebom fontova iz iste familije. Pojedine tipografske kuće ili korporacije naručuju vlastitu familiju fonta. Poneke grupe dizajnera komuniciraju na način da definiraju familiju fonta kao “tipografija”. Pri tome govore o “osnovnoj tipografiji”, “sekundarnoj tipografiji” ...

Font
Font znači izvor, izvorište, orginalnost (fontana). Jedinstveni skup slovnih znakova unutar familije fonta. U računarskom razvoju primjene obrade teksta ovaj termin je imitirao olovni skup slovnih kolekcija pa odatle se ponekad poistavječuje fon sa familijom fonta. U olovnom slogu je termin značio “lijevati olovna slova”. Mi podazumijevamo “font” kao skup od 256 8-bitno kodiranih slova istog pismovnog reza, istog kontrasta.

slovni znak (glyph)
Riječ “slovni znak” korišten je različitim kontekstima. U kontekstu kompjutorskih operativnih sustava, on je često je definiran kao oblik u fontu koji predstavlja karakter - šifrirani kod koji se pojavljuje na ekranu ili kao otisak na papiru. Primjer slovnog znak su a, b, C, D, a b d e kako iz fonta Times tako i iz fonta Zapf Dingbats.

uvlaka

Uvlčenje teksta od osnovnog tekstovnog bloka može biti lijevom bjelinom (uvlaka s lijeva), desna uvlaka, uvlaka obostrana s jednakim bjelinama, uvlaka kod nabrajanja i viseća uvlaka.

viseća uvlaka (hanging indent)
Odlomak teksta je pomaknut udesno ovisno o dužini prve riječi odlomka. Postoje varijante: automatsko slaganje koje uključuje i prvi razmak između riječi te uvlaka koja se proširuje na dvije ili tri riječi. Obično se vieća uvlaka koristi samo za jdan odlomak teksta.
podcrtani naslov
Naglašavanje naslova podctavanjem crticama ili cijelom crticom bez povečanja slovnih znakova. Kombinira se i sa podebljanim pismom.

kurziv (italic)
Slova nagnuta udesno za 12 stupnjeva. tekst je manje čitljiv, ukidase ritam čitanja, naglašavanje

podrezivanje (kerning)
Smanjenje razmaka među slovima. nastoji se ujednačiti bjeline među svim slovima unutar riječi. Obavezna primjena u naslovima koji imaju povečana slova. U fontovima postoji mogučnost automatskog zapisivanja razmaka među parovima slova tzv. estetski programi.
Potpuno podrezivanje se naziva “priljubljuvanje gdje se slika susjednih slova dodiruje. To se samo ručno može urditi. Oblikovanje teksta može ići prostore peklapanja slova, naziva se “sexi slaganje”

razmak između redaka ( ledding)
vertikalna udaljenost među pismovnim linijama utječe na čitljivost teksta. Ako je jednaka definiranoj veličini slova , taj tekst se naziva “komprs”. Pisma koja nemaju akcente (engleska latinici i srpska ćiilica) mogu imati i manji razmak za komprs. Dodatni razmaci nužni su za retke koji imaju više od 50 slovnih znakova u retku. Tekst pripremljen za korekturu može imati i dvostruko veće razmake među recima. Ovo pitanje određuje grafički urednik ili dizajner publikacije. (vidi veličina lova)

razmak među slovima (letterspacing) (tracking)
Bjelinu među slovima odredio je autor pisma. Može se proširiti (spacionirati) ili podrzati (kerning). Spcioniranje je vrsta nglašavanja, ističe se bijelo područje u tekstu. (v. podrezivanje)

povezivanje (ligature)
Dva ili više slova su vezala zajedno u samojedan glas. Kod na je to lj i nj. Ostali primjeri su fi, fl. U kodu bi to trebalo biti jdno mjesto ali osim na olovnom slogu i fotoslogu danas se to viš ne kodirana taj način. Oblikovno bi ta dva znaka trebalo podrezati više ngo ostale znakove čime se naglašava postojanje jednog glasa. Neki Adobini fontovi imaju jedan kod za pisma ffi, ff, ffl.

margine
Prostor oko teksta koji zajedno sa tekstom uredio grafički urednik. Postoje preporuke, pravila nastala povijesno.
1. Stranica u A ili B formatu (odnos kraće naspram duže stranice je 1 / 1,414) riješiti će tekst kao zlatni rez (odnos širine retka nasprm visine stupca tekst je 1 / 1,62).
...
Bjelina se u korekturnoj fazi koristi za bilješke.
Korektura teksta
O lekturi su dati primjeri: iz knjige Stolno izdavaštvo i Word alatima.
Po prof. Franji Mesarošu i njegovim opisima o korekturi detaljno se upoznajte na presliku iz njegove kjige:
korektura2, korektura3, korektura4, korektura5, korektura6, korektura7

elektronski kurziv (oblique)
Slovni znakovi su istog oblika kao i osnovni tekst ali nagnuti. Slovne točke na baznoj liniji su na istom mjestu kao i osnovni dizajn a gornje očke su pomaknute u desno. najčešće je nagib slova 12 stupnjeva.

pica
Tiografska mjera s englseko-amručkog prostora od približno 1/šestine inča (0,1666 inča). U PotScriptu (večina današnjih printra, fotoosvjetljivača, digitalni tisak) pica je točno 1/6 inča. Pica je podjeljna na 12 točka. Kod nas su picu nazivali i “engleski cicero” premda je manja približno 7 posto od cicera.

Tipografske veličine : tipometar: cicero; cicero, točka , tipografska točka itd =

tekst u negativu
Slovni znakovi boje papir a okolina je tonirana, najčšće crno. Boje okoline se trebaju tikati kao spot boje. Ako se slova bojaju tada se slova moraju tiskati kao spot boje. Nemoguće je u tisku održavati pasere (registre boja) na razini finoće spojnih poteza u slovnim znakovima. Posebno je to važno u pismovnom rezu kao naprimjr klasicistička antikva. Tekst u negativu je mnje čitljiv od teksta sa crnim slovima na bijelom papiru.

pismovni rez roman
Uspravna slova, nazvana “obična slova”, slova koja nisu deformirana niti nagnuta. Suprotno od oblique, italic, kurziva.

linija, iscrtavanje linija (rule)
Vodoravne i vertikalne ravne linije su se u fotoslogu iscrtavale točka po točka, crtica pdo crtice. laserski fotoslog iscrtava točkice a vidimo ih kao glatku finu liniju.
1. zaštitne linije
2. ukrasne linije

grotsko pismo (sans serif)
Slovni oblici bez serifa. Predstavnici su Helvetica, Futura, Avant Garde, Frutiger, Univers. Pismo se klasificira unutar tehničkih oblika.
.
serif
Maleni ukrasni potezi, zadebljanja, na rubovima slovnih znakova. Potječu jošod rimske kapitale. Gutenbergovo pismo Tekstura ima serife. Visoki tisak najviše oštečuje rubove slova. Zbog mekoće olova, gotovo sva pism od 15. do 20. stolječa imala su serife, dodatna proširenja na krajnim dijelovima slova, kako bi slovo izdržalo više otisaka. Slova mehničkih pisačih strojeva izrađena su od čelika ali imala su serife kako bi se manje oštečivala indigo traka. Ofsetni tisak nema problema sa habanjima slova pa se serifi diskutiraju samo kao dizajnersko pitanje.
Kod nekih fontova (renesansna antikva) serifi pospješuju čitljivost jer se u podnožju slova stvara “optička linija” slovnog retka.

stil (style)
Varjanta definiranog fonta kao naprimjer kurzivnopismo .....

simbol (symbol)
Slovni znak u fontu koji nije alfanumerički.

TrueType
Fontovu su i na PC-Windowsima i na Macintoshima
Type 1
Najrašireniji standard fontova postvljen u Adobe-u. Poznato ih je preko 50.000 i svake godine se pojavljuju novi oblici. Nalaze se na svim računarskim platformama.

oblik pisma (typeface, typeface family)
Dizajneski određena slika slovnih znakova: alfabet, brojke, ideografski znakovi. Isti stil slova tvori font a različiti pismovni rez stvara familiju slovnih znakova.

Klasifikacija pisma:
Temeljni oblici,
Tehnički oblici
Indvidualni oblici
Ukrasni oblici, rukpopisni oblici

pitanja prepoznavanje fontova

Tipografska boja teksta

neporavnat (unjustified) tekst
Tekst koji u cjelosti nije isključen u lijevo, niti u desno niti samo u sredinu

debljina slovnih linija (weight)
Relativno zatamnjenje tekst. Pismovni rez s obzirom na odnos bijeline i tamnoće se klasificira kao tanki (thin), ultra svjetli, svjetli (light), normalni, poludebli, debeli (bold) (masni - fet) i ultra debeli (black)

širina, vodoravna deformacija (width)
Slova se proširuju ili sužuju s programskim alatim nakon što se pozovu iz font foldera. Takova deformacija mijenja odnose debljina linija slova. Proširenje slova zdržava debljinu vodoravne linije slova, a proširuje samo vertikalni dio slovne linije. Sužavnje slova očituje se u stanjivanju verikalve linije slova a zadržavanju debljine vodoravnog dijela slova.

WYSIWYG
Akronim za kakvo se vidi na ekranu tako će biti ispisano na papiru.......

x-visina kurentnih slova (x-height)
udaljenost od pismovne linije do gornjeg ruba kurentnih slova a,c,e,i,n,m,o,...

Čitljiva pisma

1. idealan broj slovnih znakova u retkuje je 52 slova. Razmakizmeđu riječi je slovni znak i ubraja se u tih 52 slova.

2. planirana visina slova je 1:100 (visina slova / udaljenost čitanja). Slika verzlnih (X-visina) slova je 70% definicije visine, kurantna x-visina je oko 50% definirane visine. Odatle je visina slova od 10 točaka idealna za knjižno čitanje s udaljenosti oko 30 cm. Odstupanje od ove predložene definicije najviše smiju biti 50%.

Nečitljiva pisma

postižu se
1. produljeni retci, i do 100 slovnih znakova u retku,
2. smanjena visina slova od pravila 1:100 (visina slova / udaljenost čitanja),
3. svjeli ili tamni pismovni rez,
4. upotreba boje sa slabim kontrastom,
5. šrafirana pisma,
6. vodoravna deformacija - proširenje ili sužavanje,
7. nejednaki razmaci među riječima, česta upotreba naglašavanja, kurziva, spacioniranja i podrezivanja,